понедељак, 25. новембар 2013.

Kratak istorijat

"Lud, zbunjen, normalan..."


Da bi čitaoci mogli da steknu makar približnu sliku o tome šta se desilo sa ovom nekada moćnom firmom, ovde će ukratko biti iznet istorijat firme.

"Centroprom" je osnovan 1930. godine kao Privilegovano akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda Kraljevine Jugoslavije pod imenom "Prizad". Preduzeće se bavilo izvozom žitarica, suvih šljiva, vina, rakije, kože, vune... Polovina akcija pripadala je privatnim licima, a druga ministarstvu trgovine i industrije. Za vreme Drugog svetskog rata preduzeće radi pod imenom "Srpsko a.d. za agrarne proizvode". Posle oslobođenja pretvara se u "Centralno prometno", a od 1947. "Preduzeće za izvoz i uvoz – Centroprom". U zgradi nekadašnjeg "Prizada" danas se nalazi Novinska agencija Tanjug.

Kao ondašnja "lokomotiva razvoja", "Centroprom" je odlukom najviših gradskih vlasti preuzeo i sebi pripojio nekoliko maloprodajnih trgovinskih preduzeća – "Vračar", "Savu", "Dunav", "Novu trgovinu". Njih 210 zaposlenih u "Centropromu" preko noći "ojačano" je za više od četiri hiljade radnika sa donetim neznatnim kapitalom. Bili su na rubu propasti. Za te radnike, a na osnovu odluka njihovih firmi, "Centroprom" je morao od svojih para da kupi i podeli oko 130 stanova, a izdvojio je znatna sredstva za revitalizaciju i izgradnju novih maloprodajnih objekata. U "Centropromu", kao složenom sistemu, bili su i čuveni kombinati "Godomin", "Džervin", "Prokupac"… Vrednost ovog sistema, prema proceni ondašnje Međunarodne privredne komore u Ženevi, bila je oko pet milijardi dolara, a ukupno je bilo zaposleno oko 20.000 radnika.

"Centroprom" je imao firme i predstavništva u mnogim zemljama sveta: Brazilu, Nemačkoj, Rusiji, Italiji, Francuskoj, Kini, Kipru... Obrtane su stotine miliona dolara.

Rastakanje "Centroproma" počinje od 1976. godine. Tada su mnogi veliki sistemi razbijani, prvo na čuvene OUR-e, a zatim na manje nezavisne celine, koje su se, početkom privatizacije minule decenije, odvojile od matičnih kuća odnoseći sa sobom, često i nezakonito, ogromnu imovinu, koju ulazeći u "brak" sa "Centropromom", nisu imali. Takvu sudbinu je doživelo i nadaleko poznato beogradsko spoljnotrgovinsko preduzeće "Centroprom", koje je pored uvoza, izvoza i veletrgovine izgradilo i značajne kapacitete: hladnjaču, pogon za oplemenjavanje i pakovanje robe, pržionicu kafe, lučka i druga skladišta. Od njega su nastali sadašnji "C market", "Centroproizvod", "Centrojadran" i "Centroistok". Ta, ali i još mnoga druga manja proizvodna i trgovinska preduzeća po Beogradu i Srbiji, koja je nekada moćni "Centroprom" integrisao, nešto pod političkim pritiskom, a nekad i vođen ekonomskim razlozima, danas gotovo da i ne postoje ili su u višegodišnjim stečajevima.

Verovatno je malom broju ljudi poznato da je "Centroprom" pod tim imenom preživeo i do današnjih dana. Danas uveliko traje sudski spor sa "Delez"-om oko hladnjače u Surčinu, koju je, prema "Centropromu", "C market" po izdvajanju dobio na korišćenje, a koja je ušla u vrednost imovine koja je prodata "Delti", čiji je trgovinski lanac "Maxi" kasnije kupio "Delez".

Što se tiče "Centroproizvoda", firma nije privatizovana (kao što se navodi po medijima), već je dokapitalizovana 2004. (o tome će biti reči kasnije, u priči o dokapitalizaciji) od strane "Donkafe" (o čemu će takođe biti reči kasnije). Po rečima menadžmenta, od samog starta poslovanje je bilo veoma uspešno. (Šta na to kažu zaposleni, biće reči kasnije.) 2011. godine "Centroproizvod" kupuje "Štampu", formirajući "Centroštampu" (o blagodetima koje je to donelo radnicima biće reči kasnije), a zatim i "Futuru plus", a "Donkafa" u međuvremenu postaje deo "Strauss group". U međuvremenu, sve akcije se prinudno otkupljuju od malih akcionara, a par meseci kasnije, veoma uspešni "Centroproizvod" (tačnije, u međuvremenu formirani "Centrofantastico", koji je obuhvatao proizvodnju) biva prodat "Nestleu" i "Dr. Oetkeru" i time praktično prestaje da postoji kao brend, iako je par meseci ranije izjavljeno da o prodaji "Centroproizvoda" nema ni govora. Malo više o celoj priči o uvodu u prodaju "Centroproizvoda" (i o tome kako su mali akcionari tom prilikom oštećeni) može se pročitati na forumu economy.rs.

(Veći deo ovog članka preuzet je iz intervjua "Politici" Milorada Vujadinovića, direktora "Centroproma")

Нема коментара:

Постави коментар